U cilju očuvanja ribljeg fonda „Hidroelektrane na Trebišnjici“ svake godine vrše redovna poribljavanja sa mlađi kalifornijske i potočne pastrmke različitih uzrastnih kategorija, proizvedene u vlastitom mrijestilištu “Mirotinj”.  Radi se o punosistemskom uzgoju, počevši od matičnog jata, mrijesta, proizvodnje mlađi, pa do formiranja matičnog jata neophodnog za reprodukciju. Proizvodnja se obavlja na dvije lokacije: mrijestilište Mirotinj i ribogojiliše Jazina,  a osnovna  namjena ovih objekata je proizvodnja ikre i mlađi salmonidnih vrsta ribe za potrebe poribljavanja Sliva Trebišnjice i svih otvorenih voda Istočne Hercegovine.  Iza proizvodnje  mlađi autohtonih salmonidnih vrsta stoji dugogodišnje iskustvo koje je nastalo kao zakonska obaveza nadoknađivanja narušenog stanja ribljeg fonda nastalog izgradnjom  hidroenergetskih objekata i akumulacionih jezera čime je došlo do poremećaja ribljih staništa i presijecanja prirodnih migratornih puteva kojima  endemske salmonidne vrste nisu dobro prilagođene. Situacija je dodatno pogoršana unošenjem alohtonih vrsta, njihovim  prilagođavanjem na uslove vode i mriještenjem, koja je dovela  do ukrštanja alohtonih i autohtonih vrsta čime je stvorena potpuno nova slika genetskih i fenotipskih  osobina, a što je dovelo u opasnost očuvanje genskog  fonda endemskih salmonidnih vrsta riba Trebišnjice.  Iz tih razloga ukazala se potreba da Hidroelektrane na Trebišnjici pristupe izradi studije „Procjena stanja  ihtiofaune na akumulacijama Bileća i Trebinje sa planom zaštite i održivim korišćenjem“ kojom se izvršila procjena stanja ihtiofaune na akumulacijama Bileća i Trebinje, utvrdio se kvantitativni i kvalitativni sastav ribljeg fonda na Bilećkom i Trebinjskom jezeru i predložen plan zaštite sa  preporukama za održivo korišćenje.

U skladu sa preporukama studije, mrijestilište Mirotinj je otpočelo sa uzgojem autohtone potočne pastrmke. Za uspješnu revitalizaciju autohtonih salmonidnih vrsta ključno je bilo formiranje matičnog jata dokazane genetičke autohtonosti, koje će biti polazna  osnova za proizvodnju mlađi u mrijestilištu Mirotinj. Kako bi se ispunili svi neophodni uslovi za dobru proizvodnju uložena su i potrebna sredstva za obnavljanje postojećih proizvodnih kapaciteta, za rekonstrukciju postojećih bazena  i  nabavku potrebne opreme, nasadnog ribljeg materijala (oplođene ikre i mlađi). Nakon formiranja matičnog jata namjera je da se svakih 3-5 godina ponovi ovaj postupak, u cilju „osvježavanja“ genetskog materijala proizvedene mlađi, što će doprinijeti  njenom  boljem  preživljavanju i adaptaciji na prirodne uslove vodotokova. U cilju poboljšanja diverziteta ihtiofaune prošle godine je izvršeno poribljavanje sa 6.000 komada mlađi mekousne pastrmke, koja je inače stanovnik rijeka jadranskog sliva (Bregave i Neretve). Njeno dobro adaptiranje na nove uslove sredine je potvrđeno ove godine  izlovom primjeraka veličine 20-tak cm. Ovo će značajno doprinijeti vrijednosti ribarstva u  Slivu Trebišnjice, te povećati atraktivnost sportsko-rekreacijskog ribolova koji ima dugu tradiciju u ovom području i predstavlja veliki ekoturistički potencijal. Ovakvom  politikom  gospodarenja vodama i ribljim populacijama Hidroelektrane na Trebišnjici su pristupile zaštiti endemskih autohtonih vrsta riba što je jedan od prioriteta zaštite rijeke Trebišnjice, čime je  postojeće mrijestilište i ribogojilište  dobilo još više na važnosti. Imajući sve ovo u vidu, evidentno je da je bilo neophodno uspostavljanje modernog koncepta očuvanja i unaprijeđenja ihtiofaune na osnovu kojeg će se provoditi mjere integralne zaštite ribljeg fonda. Kako kompletan sliv Trebišnjice ima izuzetan potencijal ne samo za proizvodnju električne energije već i za razvoj ribolova kao specifičnog vida turizma, jer se u slivu Trebišnjice može ponuditi ribolov pastrmskih vrsta kako u dijelovima riječnog ekosistema tako i u jezerskim ekosistemima, Hidroelektrane na Trebišnjici daju veliku  podršku  radu sportsko-ribolovnim društvima u regiji.

Saradnja je uspostavljena sa sportskim ribolovnim društvom „Trebinje“, kao i drugim sportskim ribolovnim društvima iz regije Hercegovine, koji pored vršenja poribljavanja kontrolišu i nadgledaju ribolovne vode kako bi se spriječio krivolov.

Od količine pastrmske mlađi koja je proizvedena ove godine poribljeno je oko 500 000 komada riblje mlađi pastrmke različitih uzrastnih kategorija, a dio ribe je ostavljen u ribogojilištu za potrebe obnavljanja matičnog jata i za vlastite potrebe HET-a, kao  i donaciju konzumne ribe za potrebe lokalne zajednice. Poribljavanja su  izvršena  na  sljedećim lokalitetima: Bilećko jezero, Goričko jezero, rijeka Trebišnjica, rijeka Vrioka, rijeka Zalomka, rijeka Bregava, nacionalni park Sutjeska (rijeka Sutjeska i jezera na Zelengori), vode Gacka (rijeka Izgorka, jezero Desivoje, jezero Klinje).

[Best_Wordpress_Gallery id=“21″ gal_title=“ODRŽAVANjE IHTIOFAUNE U SLIVU RIJEKE TREBIŠNjICE“]