U saradnji sa sportsko ribolovnim društvom Alagovac, „Hidroelektrane na Trebišnjici“ su početkom marta izvršile poribljavanje voda Zalomke u Nevesinjskom polju sa oko 300 jedinjki konzumne kalifornijske pastrmke povećavajući tako njihov riblji fond i obogaćujući ekosistem rijeke.
Nikola Tubić, rukovodilac HE Trebinje 1, u čijem sastavu posluje i mrijestilište „Mirotinj“, gdje se za potrebe poribljavanja hercegovačkih vodotokova godišnje proizvede od 700 000 do 800 000 komada mlađi potočne, mekousne i kalifornijske pastrmke, naglašava da je rijeka Zalomka vrlo specifična po izraženom variranju vodostaja tokom različitih dijelova godine.
„Dok se tokom kišne sezone u Nevesinjskom polju pojavljuje jezero, u sušnoj sezoni neki dijelovi korita rijeke ostaju suvi. Ipak, zbog brojnih manjih izvora, i u najsušnijim periodima vode ima u oko 2 km korita.“, dodaje Tubić.
On sa ponosom ističe i činjenicu da je još u vrijeme Austorougarske, ovo područje bilo prepoznato po izuzetnoj ljepoti i raznolikosti živog svijeta, te da postoje zapisi da je još davne 1901. otkriveno da tu živi endemična vrsta – gaovica, dodajući da će „Hidroelektrane na Trebišnjici“ učiniti sve da se to bogastvo sačuva i pokaže široj javnosti.
Za Zalomku, ponornicu iz Nevesinjskog polja, geolozi tvrde da prije tri miliona godina vjerovatno nije ponirala, nego je površinski tekla iz Gatačkog polja u Nevesinjsko, potom preko Dabrice današnjom dolinom Radimlje do Stoca i dalje koritom Bregave. Danas se prvi tokovi Zalomke pojavljuju u Gacku kao Đeropa, zatim kroz Nevesinjsko polje protiče pod već pomenutim, dobro poznatim imenom – Zalomka, a nadzemni tok završava pod nazivom Kolješka rijeka ponirući u Biogradu. Ponor Biograd guta i po 110 metara kubnih vode u sekundi i kao takav predstavlja jedinstven oblik kraškog reljefa. Nedavni, najkišovitiji početak godine u Hercegovini u posljednjih pola vijeka izazvao je porast vodotokova i plavljenje kraških polja, pa je na području Nevesinjskog polja formirana prirodna akumulacija na prostoru koji je približan površini projektovanog akumulacionog bazena za potrebe HE Dabar. Hercegovci su tako imali priliku da vide ljepotu ambijenta u kome će uživati nakon izgradnje sistema Gornjih horizonata.
[Best_Wordpress_Gallery id=“109″ gal_title=“Poribljavanje Zalomke – Mali doprinos izuzetnom bogatsvu njenih voda“]